Ponedjeljak - Petak: 10 - 20hSubota: ne radimo

Najčešće kardiovaskularne bolesti - simptomi i uzroci

Kardiovaskularne bolesti su bolesti srca i krvnih žila. Danas su vodeći uzrok smrti u svijetu, a godišnje skoro 18 milijuna ljudi umre od posljedica te bolesti, od kojih njih 85% umre od srčanog ili moždanog udara.

Do srčanog i moždanog udara uglavnom dolazi zbog aterosklerotskih promjena na cerebrovaskularnim (opskrba mozga) i koronarnim žilama (opskrba srca), što su ujedno i najčešće kardiovaskularne bolesti. Aterosklerotske promjene obuhvaćaju oštećenje krvnih žila i odlaganje lipidnih čestica, što vodi do začepljenja i posljedičnog nedostatka protoka krvi u srce i mozak. Postoje brojni rizični čimbenici za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Osim starije dobi i nasljeđa, postoje i brojni okolišni čimbenici koji se mogu kontrolirati ili modificirati.

Najčešći rizični faktori za razvoj kardiovaskularnih bolesti:

  • hiperlipidemija (povišen kolesterol i trigliceridi)
  • povišen krvni tlak
  • pušenje cigareta
  • zlouporaba alkohola
  • fizička neaktivnost
  • šećerna bolest

Nezdrava dijeta

Nezdrava dijeta je jedan od glavnih uzroka hiperlipidemije. Pa tako hrana bogata kolesterolom i zasićenim masnim kiselinama, poglavito žumance jajeta, životinjske masti i maslac povisuju razinu kolesterola u krvi. Prestanak pušenja, redukcija soli u jelu, prehrana s više voća i povrća, redovna fizička aktivnost i izbjegavanje pretjerane konzumacije alkohola su sve dokazane mjere za smanjenje rizika za kardiovaskularne bolesti.

Povišen krvni tlak

Povišen krvni tlak je drugi važan rizični čimbenik, no u dobi nakon 45 godina važniji je čimbenik od povišenog kolesterola u krvi. Osobe u dobi od 45 do 60 godina s tlakom višim od 170/95 mmHg imaju pet puta veći rizik za srčani udar od onih s krvnim tlakom nižim od 140/90 mmHg. Tu bitnu ulogu igra antihipertenzivna terapija kojom se smanjuje rizik za srčani, kao i moždani udar.

Kakve simptome ima osoba s kardiovaskularnom bolesti?

Bolest je u većini vremena asimptomatska te prvi znaci bolesti budu upravo srčani i moždani udar. Neki upozoravajući parametri da bi moglo doći do takvog ishoda, a dok je bolest još u asimptomatskoj fazi su nalazi krvi ( povišena glukoza i lipidi), povišen krvni tlak i pretilost.

Ako je došlo do srčanog udara osoba može osjećati bol ili nelagodu u središtu prsa i/ili u rukama, lijevom ramenu, lijevom laktu, čeljusti ili leđima. Sve to može biti popraćeno poteškoćama u disanju, mučninom ili povraćanjem, vrtoglavicom ili gubitkom svijesti, hladnim znojem i bljedoćom u licu.

Najčešći simptomi moždanog udara

Najčešći simptomi moždanog udara su iznenadna slabost lica, ruke ili noge, tipično na jednoj strani tijela. Drugi simptomi uključuju iznenadni nastup zbunjenosti i teškoće govora ili razumijevanja govora, poteškoće vida na jednom ili oba oka, poteškoće hodanja i ravnoteže, teške glavobolje te gubitak svijesti.

Redovita kontrola zdravlja srca i krvožilnog sustava

Redovita kontrola zdravlja srca i krvožilnog sustava je zato vrlo bitna. Kod zdravih osoba preporučuje se već u tridesetim godinama života, dok bi osobe s povijesti srčanih bolesti u obitelji trebale kardiološki pregled obavljati već od osamnaeste godine života. Kardiološki pregled nemojte odgađati, ako se pojavi i najmanji znak koji bi mogao značiti bolesti srca (bol u prsima, povišen ili snižen krvni tlak, osjećaj lupanja srca, oticanje nogu, nedostatak zraka ili gušenje pri manjem naporu) obratite se kardiologu. Svoj kompletan kardiološki pregled možete obaviti u Poliklinici Grbavac.

Poliklinika Grbavac je moderna ustanova koja vam, osim cijelog tima stručnjaka, nudi pretrage s najmodernijim uređajima i najnovijim metodama rada. Kardiološki pregled je bezbolan i nije potrebna nikakva posebna priprema prije dolaska, a u pregledu se koristi EKG uređaj. Ako liječnik smatra da je potrebno može se napraviti i ultrazvuk srca, holter srca i ergometrija.

RADNO VRIJEME

Pon - Pet10:00 - 20:00
SubNe radimo
NedNe radimo